Pokret za Promjene

Podgorica, (MINA) – Poslanici crnogorske Skupštine završili su danas u načelu raspravu o izmjena i dopunama opšteg zakona o obrazovanju kojima je, između ostalog predviđeno da se nastava u ustanovama obrazovanja izvodi na crnogorskom jeziku. Ministar Stijepović je podsjetio da je Ustavom predviđeno da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski. Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je da je su predložene izmjene, retrogradne, nazadne i politički obojen i anti ustavne. On je rekao da tematika koja se nalazi na dnevnom redu parlamenta vrijedi hiljadu puta više od Kombinata aluminijuma. Radulović je rekao da svaki član mora biti usaglašen sa Akijem. On je kazao da je cio život bio za građansku državu u kojoj će biti ravnopravno pet naroda i pet jezika.

Prihvaćen Predlog zakona o elektronskim medijima

Ministar prosvjete u nauke Slavoljub Stijepović je rekao da je prilikom pisanja ovih zakona kontaktirana svaka obrazovna institucija. On je kazao da je Ministarstvo dobilo mnogo primjedbi, sugestija i novih predloga kako unaprijediti kroz izmjene ovih zakona vaspitno obrazovni proces. Stijepović je rekao da je predmet izmjena seta zakona iz obrazovanja da se unaprijedi, usavrši i racionalizuje vaspitno obrazovni proces u Crnoj Gori.

Stijepović je objasnio da je cilj izmjena racionalizacija imajući u vidu vrijeme u kome se Crna Gora nalazi, potrebu da bude obezbijeđeno kvalitetno obrazovanja za sve građane Crne Gore. On je rekao da izmjene imaju za cilj i mogućnost uvođenja modela privatnog javnog partnerstva u sistem obrazovanja, mogućnost uključenja u život i rad škole svih subjekata koji su prepoznati kao potencijalni partneri za unapređenje vaspitno obrazovnog rada.

Govoreći o racionalizaciji vaspitno obrazovnog procesa u Crnoj Gori Stijepović je rekao da će umjesto tri savjeta, koja su do sada postojala izmjenama se predlaže jedan savjet. Prema njegovim riječima, za članove Upravni odbora umjesto devet bića predlaga sedam kandidata.

Stijepović je podsjetio da je Ustavom predviđeno da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski. “Primjenom tog ustavnog rješenja mi smo predvidjeli da se ubuduće crnogorski jezik koristi u ustanovama obrazovanja kao jezik na kome se nastava izvodi”, rekao je Stijepović.

Predlog zakona predviđa da nastavnici, koji ne ispunjavaju normu za poun broj člasova, mogu preuzeti iz jedne ustanove u drugu uz njihovu saglasnost. “U smislu popunjavanja norme časova i dobijanja pune plate tog nastavnika, pod uslovom da je to radno mjesto sistematizovano i da je za njega obezbijeđena plata u budžetu Ministarstva”, rekao je Stijepović.

Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je da je su predložene izmjene, retrogradne, nazadne i politički obojen i anti ustavne. On je rekao da tematika koja se nalazi na dnevnom redu parlamenta vrijedi hiljadu puta više od Kombinata aluminijuma. Radulović je rekao da svaki član mora biti usaglašen sa Akijem. On je kazao da je cio život bio za građansku državu u kojoj će biti ravnopravno pet naroda i pet jezika.

Goran Danilović iz Nove srpske demokratije (NOVA) obratio se premijeru Milu Đukanoviću i pozvao ga da, kako je rekao, ne zaustavlja Crnu Goru da bi se još jednom posvađali. “Ne izazivajte nas i poštite da živimo na miru ovdje u Crnoj Gori. Nemojte da od Crne Gore pravimo jednu veliku Cetinjsku gimnaziju”, rekao je Danilović.

On je kazao vlast ne treba da se izgovara nevješto da je uvođenje crnogorskog jezika u škole uvođenje ustavne kategorije. “Vi u stvari usaglašavate novi zakon sa starim. U staom je pisalo službeni jezik i vi danas mijenjate službeni u crnogorski. Donesimo novi zakon pa izjednačimo jezike”, rekao je on. “Ostavite nam pravo da naša djeca uče naš jezik. Nemamo namjeru da školujemo sebe i svoju djecu na jezicima koji nijesu govorili naši oči i djedovi”, rekao je Danilović.

Stijepović je odgovarajući rekao da se u Danilovićevom izlaganju čuo politički govor i da on razumije poziciju iz koje govori NOVA “Mene brine ako su makar jednom i jedinom građaninu Crne Gore bilo koje nacionalnosti ugrožena makar i malo prava. Stijepović je rekao da se ljudima koji govore crnogorskim jezikom se predaje na srpskom jeziku.

http://www.vijesti.me/index.php?id=344028

__________________________________________________________

Prihvaćen Predlog zakona o elektronskim medijima

Podgorica, (MINA) – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu prihvatio je u načelu, većinom glasova, Predlog zakona o elektronskim medijima.U ime predlagača Ministarstva kulture, pomoćnik ministra Željko Rutović rekao je da se predloženim aktom reguliše politička institucionalna i finansijska nezavisnost regulatornog okvira za elektronske medije.

Predlog zakona, kako je dodao, propisuje i minimalne uslove za obavljanje djelatnosti pružanja audio-vizuelnih usluga, u cilju podizanja kvaliteta programskih sadržaja, a sprovođenje nadzora u okviru regulatorne agencije omogućiće poštovanje propisanih obaveza.

Rutović je rekao i da je dokument dobio visoke ocjene delegacije Evropske unije o Crnoj Gori.

Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije (SNP) ocijenio je da će preloženi zakon, uz izmjene i dopune zakona o elektronskim komunikacijama omogućiti Agenciji za elektronske medije nešto od čega se bježalo posljednje dvije godine.“Da uz programske sadržaje opet ostvaruje dio prihoda koji se tiču frekvencija i da ulazi u nadležnost agencije za elektronske komunikacije, što je potpuno protivno sistemu u EU, kao i Strategiji sektora o elektronskim komunikacijama u Crnoj Gori”, rekao je Damjanović.

On smatra da bi bilo ispravno da se te dvije agencije objedine, i da unutar jedne postoje dva posebna odjeljenja. Damjanović smatra da je osnivanje agencije za elektronske medije, koja je zapravo bivša Agencija za radio difuziju, korak unazad jer ona preuzima dio ingerencija Agencije za elektronske komunikacije i dio prihoda, kako bi bila samoodrživa. On smatra da je dio zakona usmjeren na očuvanje agencije koja, kako smatra, ne treba da postoji.

Pema njegovim riječima, u dokumentu je čudan dio koji se odnosi na podjelu emitera na javne, komercijalne, neprofitne.On smatra da se favorizuju javni eimteri odnosno Javni servis u dijelu oslobađanja naknada za regulaciju medijskih sadržaja, čime će se, kako je rekao, veliki dio troškova prenijeti na komercijalne emitere.

Damjanović je napomenuo da Javni servis godišnje ostvaruje enormnih 11 miliona EUR. “Imamo i nikad demantovane podatke da top menadžment u Televiziji Crne Gore ostvaruje plate nekoliko puta veće od onih u komercijalnim sektorima”.

Prema riječima Rutovića, da je okvir elektronskih komunikacija ispunjavao mandat da članove savjeta regulatornog tijela bira parlament a ne Vlada ne bi bilo spora za pristup mrežama. On je kazao da javni servisi imaju svoj kao i da ta pitanja moraju biti regulisana u skladu sa evropskim standardima.

Član Odbora Koča Pavlović rekao je da je u predloženi akt preseljen cijeli segment iz zakona o izboru odbornika i poslovnika, što je, kako tvrdi suprotno Ustvau i zbog čega su opozicioni poslanici podnijeli amandmane. On je ukazao i na tretman neprofitnih emitera, koji se propisiju kao novi institut. “Njima se propisuju mnogo zahtjevniji uslovi nego za profitne, komercijalne emitere”.Pavloviću je sporno i to što se, prema predloženom zakonu, za člana savjeta agencije za elektronske medije može izabrati i osoba koja nije crnogorski državljanin. Rutović je rekao da mu je prihvatljivo da se to izmijeni.

Pavlović smatra da je u predloženom zakonu došlo do “brkanja evropske produkcije sa sopstvenom” jer se sopstvena tretira kao evropska.On je upitao i zašto se odustalo od donošenja zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i nedozvoljenoj medijskoj koncentraciji, čiji je nacrt urađen još 2004. godine.

Rutović je kazao da grupa koja je radila zakon o elektronskim medijima nije imala informacije o karakteru izbornog zakonodavstva, kada je u pitanju medijsko predstavljanje političkih partija tokom izbora.

“Željeli smo da poslanicima ponudimo tekst u kome će na fonu slobode, nezavisnosti, objektivnosti i profesionalnosti ukupna medijska politika biti regulisana krovnim medijskim zakonom u oblasti elektronskih medija”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, što se predlagača tiče nema problema da, pod pretpostavkom da poslanici regulišu sve obaveze koji se tiču elektronskih medija, predlože amandmane. “Dozvolite da ta oblast bude regulisana ali da ne zalazi i na bilo koji način dira osvojene medijske slobode”. Rutović je kazao da nijedna zemlja EU nema specijalizovani zakon koji regulišu oblast nedozvoljene koncentracije štampanih medija, a da je, kada su u pitanju elektronski, to sadržano u predloženom zakonu o tim medijima.

Odbor je većinom glasova prihvatio Predlog zakona o izmjeni zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji su inicirali opozicioni poslanici i Socijaldemokratka partija. Članovi DPS-a prilikom glasanja bili su uzdržani.

Član SNP Neven Gošović rekao je da postojećim zakonom parlament dovodi u potpunu finansijsku zavisnost od Ministarstva finansija, što kao posljedicu može da ima nemogućnost jačanja stručnih kapaciteta skupštinske službe.

On je napomenuo da je nedavno i Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope ocijenila da crnogorskom parlamentu nedostaje stručnosti i sposobnosti i pozvala vlasti da jačaju materijalne, administrativne i organizacione sposobnosti parlamenta.