Pokret za Promjene

Podgorica - ND Vijesti - Pedeset stranica novog Vladinog trogodišnjeg strateškog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala je teško za praćenje, bez glavnih ciljeva, rokova i mehanizama za njihovo ostvarivanje, a dio o organizovanom kriminalu treba potpuno preraditi, kako bi se napravila mapa kriminalističke scene u Crnoj Gori i unijeli konkretni rizici i izazovi, ocijenila je Evropska komisija u komentarima radne verzije ovog dokumenta. Verzija Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2010-2012, koju su u junu prečešljali eksperti EK, doživjela je izmjene ali u suprotnom pravcu od onog koji generalno zahtijeva Brisel. Iz NVO sektora saopšteno je da su tu verziju, koju je usaglasilo 14 predstavnika države i dva predstavnika MANS-a i CEMI-ja, redigovali ministri, ali tako da iz nje izbace sve kritičke ocjene. U toku je javna rasprava, a strategija i akcioni plan za njegovu primjenu treba da budu usvojeni do kraja jula.

“Nekoliko strateških ciljeva sadrže konstataciju da treba \'nastaviti sprovođenje zakona o…\' Ne smatramo da su ovo strateški ciljevi; jasno je da zakoni moraju biti implementirani. Možda je potrebno navesti u nacrtu, umjesto toga, koji djelovi tog i tog zakona još nisu implementirani, gdje se javljaju poteškoće, na koji način i kada će biti riješene. Još jedna formulacija - \'povećati transparentnost\' ili \'unaprijediti sistem\', su prilično nejasne, šta tačno treba biti urađeno? Još jednom ponavljamo – nedostaju mehanizmi”, stoji u dokumentu EK u koji su “Vijesti” imale uvid.

EK upozorava da je dio o organizovanom kriminalu u strategiji slab i nerazvijen i pretpostavljaju da je to zbog “nedovoljno korektnih konsultacija u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova”. Predstavnici EK smatraju da taj dio treba detaljno preraditi, posebno u dijelu analiza, definisanja prioriteta, vremenskog okvira, uspostavljanja institucija, međunarodne i regionalne saradnje.Brisel ocjenjuje da postoji skoro potpun nedostatak analize kriminalističke scene u Crnoj Gori kao i konkretnih rizika i izazova.

“Crna Gora, kako je već preporučeno u kontekstu ekspertskih misija (mart 2010), treba da otpočne \'mapiranje\' kriminalističke scene, identifikaciju osjetljivih oblasti u sistemu, i da postavi jasne prioritete. Krivična djela poput sajber-kriminala, krađe identiteta, prevara u vezi sa kreditnim karticama, falsifikovanja robe i krijumčarenja cigareta, su potpuno izostavljene... Neke oblasti kriminaliteta, koje predstavljaju probleme u Crnoj Gori, nisu uzete u obzir kao finansijski kriminal, krijumačarenje cigareta”, upozorava EK.
Crna Gora je krajnja destinacija za ukradena vozila, tvrdi Brisel i pita koji su koraci preduzeti u ovoj oblasti.

“Postoji problem infiltriranja organizovanog kriminala u legalni ekonomski sektor, stoga je potrebno više uraditi u oblasti pranja novca, i efikasan sistem zapljene imovine bi trebalo da bude jedan od glavnih prioriteta, kao i snaženje finansijskih istraga. O pitanju uvođenja integrisanog informacionog sistema koji bi dozvoljavao, na primjer, identifikovanje imovine pojedinca, već se razgovaralo sa crnogorskim organima. Čini se da nacionalni statistički instrumenti za mjerenje kriminaliteta još nisu definisani. Ovo pitanje bi trebalo biti jasnije definisano u strategiji”, poručuju iz Brisela.

Za EK je „pozitivan korak” što je nedavno Crna Gora usvojila zakonodavstvo o zapljeni imovine. Ali zamjeraju što nema mehanizama za njegovo sprovođenje. Upozoravaju da se u strategiji mora pomenuti i borba protiv korupcije u privatnom sektoru. Problemi u zaštiti svjedoka i aktivnosti prikrivenih istražitelja mogli bi biti biti rješeni kroz regionalnu saradnju i konsultacije sa ekspertima, preporučuje EK.

EK očekuje da se u Strategiji nađu procjena situacije, identifikacija potreba, definisanje prioriteta, ciljeva i mehanizmi za primjenu kao i za praćenje i naglašavaju da iz postojeće nije jasno “na koji način se mjeri uspjeh”.

Komisija je nezadovoljna i šturim planiranjem međunarodne saradnje u oblasti korupcije i organizovanog kriminala. Konstatuje se da nacrt strategije sadrži veliki broj primarnih ciljeva, koji se čine dalekosežnim i impresivnim, međutim, kroz strategiju ne postoji dovoljno dokaza da će se ostvariti putem predloženih mjera.

EK smatra da je planirani period od tri godine za sprovođenje strategije nerealan i da bi u “idealnim uslovima trebalo da obuhvati duži period i da bude potkrijepljena sa jednim ili više akcionih planova”. Eksperti smatraju da bi bilo korisno da se u tekstu strategije nađu detaljne procjene šta je postignuto tokom 2008 - 2009. godine, u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Nije jasno kako će precizno funkcionisati mehanizam monitoringa, malo je pojašnjena prevencija, i osim deklarativnih izjava o posvećenosti, postoji malo dokaza kako će ovaj proaktivni pristup biti osnažen i prepoznat kao značajan u nacrtu”. Strategija bi trebalo, smatra EK, da sadrži metode koji će se koristiti za postizanje ciljeva.

Za bolju borbu protiv korupcije, EK predlaže vladi da razmotri uvođenje “principa rotacije za osjetljive funkcije” naročito u carini i Upravi za nekretnine ali i za ostale pozicije, ali i sistema novčanog i nenovčanog nagrađivanja istražitelja koji pokažu inicijativu u radu.

“Potrebno je jasno definisati ulogu ključnih institucija poput Uprave za antikorupcijsku inicijativu i Komisije za sprečavanje sukoba interesa”, kaže se u komentarima o kojima ovih dana raspravlja radna grupa.

Komentarišući obimno evidentiranje donijetih antikorupcijskih zakona u dokumentu, EK konstatuje da “to ne znači da stvarna primjena teče bez problema”. “Dokument bi bio bolji ukoliko bi sadržao i izazove koji se na nju odnose i takođe važno je obratiti pažnju na ograničenja ili izuzeća u zakonima”. “EK nije sigurna da li je problem, ali čini se da kupovina glasova (oblik izborne prevare) nije obuhvaćena u dijelu koji se odnosi na finansiranje političkih partija. EK ne razumije cilj \'uvođenje elemenata personalizacije u izborni sistem\'”, kaže se u komentarima.

EK ocjenjuje pozitivnim što dio o borbi protiv korupcije sadrži kratku ali prilično iskrenu samoprocjenu u kojoj se priznaje da još postoje slabosti koje je potrebno riješiti kao i da je postavljanje prioriteta takođe dobro. Ipak, EK izražava nadu da će akcioni plan biti “precizniji nego strategija, u kojoj su se često koristili termini poput \'unaprijediti\', \'revidirati\'.

Brisel interesuje i da li postoji posebna strategija za borbu protiv terorizma i predlažu da bude uvrštena u Akcioni plan za sprečavanje pranja novca. Da li nedostaje kadrova,opreme i obuka takođe je zanimalo EK.

Brisel pojasnio Vladi šta je korupcija na visokom nivou

Brisel upozorava da ne postoji jasna definicija o korupciji kao i da dokument ne sadrži “glavni cilj”.“U cilju ostvarivanja koherentnosti, nakon jasne definicije korupcije, bilo bi korisno identifikovati koji je glavni cilj antikoruptivne strategije. Može se očekivati da sveukupni cilj strategije bude povezan sa smanjenjem nivoa administrativne i političke korupcije u Crnoj Gori i sa snaženjem povjerenja javnosti u institucije”.

Strategija, dodaje se, sadrži prilično nejasnu definiciju korupcije koju je potrebno dalje precizirati.“Jasna identifikacija korupcije predstavlja suštinsku početnu tačku za pripremu bilo koje strategije, akcionog plana za borbu protiv korupcije...”
U suštini, objašnjava se, “koruptivne aktivnosti uključuju javne funkcinere koji postupaju u “najboljem” ličnom interesu, njihovom ili njihovih bližih, bez obzira na javni interes, ili protiv, javnog interesa”.

“Takođe, važno je definisati i razlučiti koncept \'političke, korupcije na visokom nivou\' - koruptivna djela počinjena isključivo od strane političara putem političkog uticaja od koncepta \'adminsitrativne, sitne korupcije...\' Nadalje, takođe je važno navesti i definisati različite oblike korupcije, poput: mita, utaje, prevare, iznuđivanja, favorizovanja, klijantelizma, nepotizma. Priručnik UN o antikoruptivnoj politici sadrži veoma jasnu definiciju svih navedenih elemenata”, podsjećaju iz EK.

EK podsjeća da je dat crnogorski zakonodavni okvir kojim se definiše organizovani kriminal, ali im to nije dovoljno.“Bilo bi poželjno da definicija kojom se kvalifikuje organizacija kao organizacija organizovanog kriminala i njene aktivnosti, bude usklađena sa EK Okvirnom odlukom o organizovanom krimininalu 2008/841/JHA, što zahtijeva revidiranje seta crnogorskih kriterijuma, koji defnišu djela organizovanog kriminala”...

Prema njihovom mišljenju, mora biti zagarantovana nezavisnost Uprave za antikorupcijsku inicijativu, a ona treba da unaprijedi svoje izvještavanje uvođenjem većeg stepena transparentnosti kroz godišnji izvještaj o radu, koji obuhvata ne samo primjenu mjera već i ocjenu uloženih napora i razvoj rizika.

Protiv pranja novca kao na holandski način

U oblasti privatizacije i javnih nabavki, iz radne verzije nakon ministarskog redigovanja izbrisana je konstatacija da globalni problem predstavljaju of-šor kompanije nepoznate vlasničke strukture koje su povezane sa privatizovanim preduzećima, a koje se mogu koristiti za pranje novca domaćih i stranih pojedinaca i grupa.

EK poručuje da se čini da je analiza oblasti pranja novca nedovoljna a kada je riječ o prevenciji, Crna Gora bi mogla iskoristiti iskustva Holandije, načine koje oni koriste, administrativni pristup u prevenciji organizovanog kriminala (npr., putem kontrole zahtjeva za dozvole, fokus na javnim nabavkama itd.).

Provjeravati one koji troše više nego što prijave

EK ima primjedbe i na uređivanje konflikta interesa i ističe da u strategiji nije našla nikakvu “referencu koja se odnosi na deklaracije o imovini koje su objavljene, niti sisteme za provjeru ovih deklaracija, niti je dato neophodno praćenje ovih deklaracija o imovini, a koji ne odgovaraju načinu života lica koje je u pitanju (javnog funkcinera)”.Preporučuje da izvještaji o prihodima i imovini javnih funkcionera (imenovanih i postavljenih, uključujući upravu) budu dostupni javnosti i da se redovno provjeravaju po sistemu slučajnog izbora.

Slabo protiv korupcije u pravosuđu

Osvrćući se na oblast pravosuđa, koje je donošenjem zakona i etičkih kodeksa, po Strategiji, maltene imuno na korupciju, EK ocjenjuje da borba protiv korupcije u pravosuđu je veoma slaba i nerazvijena.

„Važno je bolje ocijeniti postojanje rizika od korupcije u sudovima i tužilaštvu i riješiti ih. Cilj \'povećati povjerenje građana u rad pravosuđa\' je interesantan, međutim, trebalo bi da se konkretnije definiše način na koji će to biti postignuto”.

Pitanja poput dodjeljivanja predmeta, posebno osnovnim sudovima, praćenje predmeta, pristupačni, transparentni i efikasni mehanizmi za podnošenje prijava, pravosudna statistika kojom se ohrabruje transparetnost pravosuđa, nijesu razrađeni u Strategiji. EK pita i koje su mjere zaštite sudija koji sude u predmetima ozbiljnog kriminala.