Vijesti
Saopštenja za javnost
MMF i naša ekonomska realnost
| MMF i naša ekonomska realnost |
|
|
|
| 11.02.2010 | |
|
Dr Zarija Pejović i Mr Mišo Baždar Posjeta predstavnika MMF-a je proteklih dana s razlogom u centru pažnje naše javnosti. PzP je u više navrata tokom 2008.i početkom 2009.godine upozoravao na negativne i katastrofalne tendencije u domaćoj ekonomiji. Posebno smo upozoravali na potpuno pogrešne i nerealne procjene i prognoze Vlade i CB-a o rastu BDP-a,održivosti finansijskog i oporavka realnog sektora. S razlogom smo sumnjali u metodologiju utvrđivanja veličine BDP-a,što su potvrdili i eksperti MMF-a. Podvlačimo da su osnovni generatori krize unutrašnji i njih je glob.fin.kriza samo pospješila,a to su prvenstveno: - vulgarni neoliberalni koncept na neuređenom tržšitu bez zaštitnih antimonopolskih i antikoruptivnih mehanizama; - odsustvo razvojne ekonomske i socijalne politike; - loša regulacija fin.sektora i netransparentne berze sa insajderskom trgovinom; - nereformisan zakonodavni i pravosudni sistem; - opšta orjentacija na uvoz i strukturne deformacije privrede; - neuspjele i netransparentne privatizacije; - neprihvatljiva fiskalna politika sa težištem na oporezivanju rada umjesto kapitala; - nizak nivo opšteg poslovnog morala kojeg prezentuju tajkunske kompanije. MMF je značajno izmijenio svoj pristup.To više nije strogi svjetski finansijski policajac,već prije svega stručan partner koji svojim članicama pomaže u dijagnozi njihovog ekonomskog „zdravlja“sa naglaskom na prepoznavanje negativnih makroekonomskih agregata i njihove kontrole u fazi implementacije ugovornog aranžmana.Upravo su ovi agregati razlog sumornih ali tačnih ocjena MMF-a: najveći pad BDP-a u regionu; ogroman spoljnotrg. i platni deficit; rast javnog duga; rast budžetskog deficita i njegova teška održivost;ogromna nelikvidnost i pad fin.sektora, neodrživa javna potrošnja uz mega administraciju; rast nezaposlenosti. MMF, naravno,traži usvajanje ekonomske politike koja će zaustaviti negativne agregate i stabilizovati domaću ekonomiju u srednjoročnom periodu. Oni žele vidjeti realne i održive izvore budž.prihoda i njihovu namjensku potrošnju koja neće iznova generisati negativne agregate. Za razliku od ranijih vremena oni sada imaju fleksibilniji pristup i više razumijevanja za sve aspekte socijalne i ekonomske politike,a njihovi krediti su ubjedljivo najjeftiniji. Ne treba zaboraviti da MMF sklapa aranžman samo u uslovima kada ima realnu procjenu da se očekivani ciljevi mogu dostići i tako šalje pozitivnu poruku svim potencijalnim investitorima. Ovaj efekat se u državi koja vapi za,posebno grinfild stranim direktnim investicijama,nipošto ne smije izgubiti iz vida.
mr Mišo Baždar
EKONOMSKI
TIM PzP-a
____________________________________ Ekonomija Crne Gore u kontekstu izvještaja delegacije MMF- a Više je mogućnosti ishoda ekonomske krize u zemlji. Mada ni jedna od mogućnosti, bez održivog privrednog rasta, ne garantuje očuvanje nivoa zarada i javne potrošnje. Vlada se eventualno može zadužiti kod MMF-a što će iziskivati smanjenje javne potrošnje i zarada. Naravno posebno je pitanje način na koji bi se pozajmica MMF-a utrošila. Vlada može i da ne zaključi kreditni aranžman sa MMF-om i da kao i do sada zajmove traži od komercijalnih banaka. Poslije pesimističkog izvještaja o stanju domaće ekonomije, od strane stručnjaka MMF- a, vjerovatno je pogoršanje kreditnog rejtinga Crne Gore. To će uticati na veće kamatne stope, odnosno troškove zaduživanja. Ukoliko bude zainteresovanih kupaca, a koje će pomenuti izvještaj takodje obeshrabriti, Vlada može da nastavi sa prodajom resursa, što bi na odredjeno vrijeme prolongiralo strukturne probleme neuskladjenosti prihoda i potrošnje. Vlada će svakako nastaviti sa politikom 24 h, gašenja socijalnih požara od slučaja do slučaja. Češće će se postavljati pitanje, “zašto se pomoglo njima, a ne nama”. Da bi država mogla da servisira svoje kreditne obaveze ekonomija mora da ostvari rast. U kratkom roku rast društvenog proizvoda zavisi od tražnje. Naša proizvodnja je padala još 2007. godine kada se tražnja enormno uvećavala. U srednjem roku privredni rast zavisi od primjene znanja u vidu tehnoloških rješenja. Istraživanja govore da uticaj tehnologije objašnjava svega 2-3 % ukupnog dosadašnjeg rasta BDP. Da bi ostvarili privredni rast neohodna su ulaganja u sektor energetike i sektor malih i srednjih preduzeća. Izvoz moramo povećati. Trebamo biti svjesni da i efektivne investicije, neće na kratak rok povećati javne prihode. Moraćemo da trošenje uskladimo sa prihodima, što podrazumijeva ozbiljan SOCIJALNI DIJALOG. U demokratskim političkim sistemima, Vlada koja obeća privredni rast, a ostvari recesiju, podnosi ostavku. Nedemokratski, suštinski jednopartijski politički sistem ne može da odgovori na krizu, jer zanemaruje potencijale društva i interese društvenih grupa.
Dr Zarija Pejović
član Predjedništva PzP-a
|
| < Prethodno | Sledeće > |
|---|