|
 Podgorica – Vijesti - Iako je u Crnoj Gori sve veći
broj kadra sa fakultetskim diplomama, intelektualci nemaju dovoljno angažovan
kritički stav ili ćute o aktuelnim društvenim zbivanjima, ocijenjeno je na
okruglom stolu „Intelektualni potencijal
Crne Gore – stanje i perspektive“ koji je organizovao Forum univerzitetskih
profesora i istraživača. Na pitanje novinara, nakon skupa, zašto intelektualna
elita u Crnoj Gori danas ćuti, profesor na Univerzitetu Mediteran Milenko Popović je kazao da je to zato
što je kupljena. „Ćuti zato što je kupljena. Jednostavno postoji partitokratski
sistem, koji na svim ključnim pozicijama u visokom obrazovanju postavlja ljude
koji izvršavaju zadatke i mi faktički imamo univerzitete i fakultete koji više
nijesu fakulteti”, kazao je Popović. Savjetnik za nauku na Univerzitetu Crne
Gore, Branka Bošnjak, saglasna je sa
ovakvom ocjenom i ukazala na to da se u Crnoj Gori ne vodi adekvatna briga o
kadrovskim potencijalima. „Većinu upravljačkih mjesta pokrivaju ljudi po
političkim, a ne stručnim kriterijumima“, ocijenila je ona tokom skupa.
Profesor i književnik Todor
Živaljević ocijenio je da je danas “ćutanje osnova intelektualaca u Crnoj
Gori“, dok je akademik Zoran Lakić u
izlaganju kazao da je najveća opasnost spoznaja da se na drugi način, a ne
znanjem i istinom, pravi univerzitetska i naučna karijera. Popović je kazao da
se, nažalost, crnogorskim fakultetom ovladalo na način da nema slobodne
kolektive koji funkcionišu kao klasični fakulteti kakvi su nekada bili.“To je
trend i na zapadu i nije ništa novo, ali ne u ovolikoj i često tragikomičnoj
mjeri”, istakao je profesor Popović.
Dekan akulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Siniša Jelušić ocijenio je u svom izlaganju da o intelektualnom
potencijalu govori i mali broj prisutnih na okruglom stolu. Od preko 160
pozvanih da prisustvuju okruglom stolu na skupu je bilo svega 20 učesnika. Razočarenje
brojem učesnika nijesu krili ni organizatori skupa Forum univerzitetskih
profesora i istraživača Crne Gore, koji kako je kazao njegov predsjednik, profesor
na Elektro fakultetu Radovan Stojanović,
ima oko 100 članova. Akademik Zoran Lakić istakao je da na okruglom stolu nema
rektora, prorektora a da je i dekana malo.
Pavićević rekao je da su intelektualci osobe koje stalno tragaju za istinom
i učestvuju u njenom stvaranju. „Ako se intelektualac prikloni onoj narodnoj –
ćutanje je zlato, onda nije intelektualac“, kazao je on. Pavićević je pozvao
crnogorske intelektualce da ne ćute, već jasno i javno iznose stavove o stanju
u društvu. „Osnovno određenje intelektualaca jeste da javno govori“, naveo je
on.
Jelušić je naglasio da intelektualca ne čini diploma, već da je za njega
najvažnija njegova sposobnost da može kritički da misli. On je ukazao na
potrebu razvijanja kritičkog mišljenja kao afirmacije lične slobode. Intelektualac,
tvrdi on, treba da ima angažovan kritički stav. „Kod nas je kritičko mišljenje
najviše dovedeno u pitanje“, ocijenio je Jelušić. On smatra da i intelektualni
potencijal treba da se potvrđuje na širem prostoru, a ne samo na lokalnom.
Na kritičko mišljenje osvrnuo se i Živaljević. On smatra da u Crnoj Gori
postoji nedostatak kritičkog mišljenja. „Stanje je katastrofično, perspektive
katastrofičnije. Bojim se da će doći do urušavanja sistema i to veoma brzo“,
kazao je Živaljević i naglasio da se stvari u obrazovanju moraju vrlo brzo
promijeniti od dna ka vrhu. Popović je kazao novinarima da ga čudi da ljudi u
Crnoj Gori nijesu svjesni da je sklonost ka školovanju u Crnoj Gori toliko
velika da je to zaista jedna od ključnih komparativnih prednosti.
„Mislim da to nije ni u kaklvom konfliktu ni sa interesima vladajuće elite
i da bi u njenom najboljem interesu bilo da te potencijale iskoristi“, kazao je
Popović.
Iako je na skupu bilo predviđeno da se razgovara o mjestu i ulozi
inteklektualca u društvu, istorijskoj digresiji, intelektualnom potencijalu i
politici u Crnoj Gori, o tome zašto se Crna Gora brže ne razvija na bazi
intelektualnog potencijala, koliki je potencijal našeg znanja i koliko je
znanje o potencijalu, kakvi su intelektualni resursi i uslovi rada svih onih
koji se bave ovom oblašću, budućnost i šta treba raditi, rasprava se najviše
fokusirala na stanje u viskoškolskom obrazovanju i prednostima i manama
državnih i privatnih fakulteta.
Na skupu je ukazano na problem kvaliteta fakultetskih diploma, a ocijenjeno
je i da obrazovnom sistemu prijeti kolaps zbog prevelike i nelojalne
konkurencije visokoobrazovnih ustanova. Zbog toga takve konkurencije, smatra
Popović, prijeti opasnost od ozbiljnog urušavanja kvaliteta obrazovnog sistema u
Crnoj Gori.
Profesor Milenko Popović je kazao da u crnogorskom obrazovanju postoji
sistemska greška, jer većinu visokoobrazovanog kadra čine osobe sa diplomama
fakulteta društvenih nauka, a EU je toga zasićena. „Evropskom tržištu trebaju
ljudi sa tehničkih fakulteta, a mi u Crnoj Gori imamo situaciju da iz godine u
godinu imamo sve manje studenata tih fakulteta“, naveo je Popović.
On je dodao da če tržište EU biti otvoreno za naše studente tek za 12
godina i istakao da za izlazak na to tržište postoje određene barijere, prije
svega jezičke.
UNIVERZITETSKI PROFESORI REAGOVALI NA IZJAVU MILENKA POPOVIĆA DA INTELEKTUALCI ĆUTE JER SU KUPLjENI
Smisao kritike nije u besmislenosti
Popovićeva izjava predstavlja veoma tešku optužbu, ocijenili profesori
Podgorica – Pobjeda - Univerzitetski profesori zatečeni su izjavom profesora Milenka Popovića da intelektualci u Crnoj Gori ćute, jer su kupljeni. Ovakvu ocjenu Popović je, podsjetimo, saopštio medijima nakon okruglog stola posvećenom „Intelektualnim kapacitetima Crne Gore – stanje i perspektive”, kojeg je organizovala NVO Forum univerzitetskih profesora i istraživača, a koji je održan na Univerzitetu Crne Gore.
Dekan Arhitektonskog fakulteta dr Goran Radović kazao je za „Pobjedu” da ova izjava predstavlja „veoma tešku optužbu”. „Prosto je neprimjereno da se tako razgovara na jednoj renomiranoj visokoškolskoJ instituciji. Što se mene tiče, nemam iskustava takve vrste, odnosno niko nije pokušao da me „kupi”, i nekakvom trgovinom spriječi da prećutim nešto sa čime se ne slažem. Siguran sam da će isto ovo reći i mnoge moje kolege, barem one sa kojima ja kontaktiram, prokomentarisao je Radović.
Slično je reagovao i dekan Metalurško-tehnološkog fakulteta prof. dr Kemal Delijić. - Nikada u životu nijesam imao takvo iskustvo. Niko mi nije nudio novac ili neku privilegiju da bih ćutao. Naprotiv, mislim da me je dobro „zaobići” u pojedinim situacijama, jer ne prećutkujem ono što mislim, kaže Delijić.
Profesor Filozofskog fakulteta dr Bojka Đukanović kaže da „intelektualci, u svakom slučaju, treba da imaju kritički odnos prema određenim pojavama u društvu, ali kritika- kritike radi- je besmislena”. “To ostavlja utisak da se za cilj ima samo lična promocija. Meni se, zapravo, čini da smo mi zaboravili da vodimo tolerantni i konstruktivni dijalog, koji bi rezultirao pozitivnom energijom, koja nam je u društvu i te kako potrebna”, kazala je Đukanović.
Za dr Sinišu Jelušića, dekana Akademije dramskih umjetnosti, koji je prisustvovao sastanku o intelektualnim potencijalima, jeste sporno to što Crna Gora ima hiperprodukciju diploma, koja ozbiljno dovodi u pitanje stepen obrazovanja i u tom smislu stepen intelektualnog nivoa.
„Stepen obrazovanja ne određuje intelektualca, nego njegova sposobnost kritičkog mišljenja i odnosa prema društvu, politici, okruženju u kome je. U savremenoj Crnoj Gori takvu kritičku misao nemamo, i po tome nijesmo izuzetak. Postoji apatija kritičkog duha svuda u svijetu, čak i u savremenom američkom društvu, ocjenjuje Jelušić za „Pobjedu”.
Okruglom stolu na Univerzitetu Crne Gore prisustvovalo je samo dvadesetak od preko 160 pozvanih profesora i istraživača, riječju predstavnika intelektualne elite. Okrugli stolovi FUPI-ja bili su u početku, podsjetimo, veoma posjećeni. Zašto se smanjilo interesovanje za, bez sumnje, značajne teme koje pokreće?
Prateći sjednice ove NVO imali smo prilike da prisustvujemo sličnim reakcijama poput Popovićeve i kvalifikacijama na račun pojedinih aktuelnih predstavnika vlasti. Premijer je, na jednom od okruglih stolova, bio posebna „poslastica”.
Bez komentara
Univerzitetski profesori visokih naučnih referenci, čiji je profesionalni i lični rejting „preživio” i u našoj sredini sklonoj raznim podmetanjima, nijesu htjeli da zvanično komentarišu Popovićevu izjavu. U neslužbenoj komunikaciji, međutim, jasno su saopštili da ne žele da ulaze u raspravu sa Popovićem, jer bi ta priča bila zloupotrijebljena, a on postao „žrtva”.
Pavićević: Još jedan udar na prosvjetare
- Ovo je još jedan udar na prosvjetare. Krediti su bili slamka spasa za mnoge zaposlene u prosvjeti. Zahvaljujući mogućnosti da se zaduže, lakše su podnosili visoke račune, kupovali knjige, oblačili djecu i slali ih na đačka putovanja. Mnogi prosvjetari su upravo u kreditima vidjeli, maltene, jedinu šansu da dobiju krov nad glavom. Znajući sve to, kao i kolika su njihova primanja prosvjetara, prosto mi je neshvatljiva odluka Ministarstva prosvjete i nauke da se školama zabrani da budu garanti prilikom podizanja kredita - kaže za „Pobjedu” predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević.
Pavićević objašnjava da apsolutno podržavaju propise po kojima se kredit ne može odobravati onima koji su prezaduženi, ali mu nije jasno zašto se u isti koš stavljaju i radnici koji mogu da se zaduže.
- Dok sa jedne strane Vlada insistira da se banke oporavljaju, upravo da bi mogle da odobravaju kredite, na drugoj se pojavljuju ovakve, poptuno neshvatljive odluke.
Sindikat prosvjete je tražio da se Opštim kolektivnim ugovorom predvidi obaveza poslodavca da zaposlenima omogući podizanje kredita, odnosno odbijanje rata preko platnih spiskova, kaže Pavićević.
V.Š.
|
Vijesti 
