Pokret za Promjene

Podgorica - Dan - U Crnoj Gori prema grubim procjenama ima oko 200 hiljada žiranata, koji su potencijalnoj opasnosti da vraćaju tuđe kredite. Tuđi kredit za sada vraća 10 hiljada ljudi. Crna Gora nema, iako je to obaveza, institut bankarskog ombudsmana, dok su u susjednim zemljama, Srbiji i BiH uveli pravila prema kojima žirante banke mogu aktivirati tek kad dužnika tuže sudu. Tamošnje agencije ove su odluke donijele nedavno, kad je već uveliko zavladala kletva "Dabogda bio žirant". Branko Radulović (PzP) smatra da treba donijeti zakon o zaštiti dužnika i žiranata. On kaže da bankrot dužnika ne mora da znači i bankrot ličnosti i porodice, te da dužnici moraju imati minimalnu socijalnu egzistenciju. - U uređenim državama, koje propisuju minimalnu stambenu kvadraturu, grijanje, hranu, uslova za rad, niko ne dovodi u pitanje biološki opstanak dužnika, čak mu se omogućava da kroz rad dođe u poziciju da vrati izgubljenu imovinu - kaže Radulović.

U nekim državama "surovog" kapitalizma, dodaje, pokazalo se prošle godine da ljudi zbog hipotekarne krize završe kao beskućnici, ali da toga nije bilo u državama u kojima je izražena solidarnost i socijalna politika.

- Uobičajeno je da su krediti većine građana desetine puta veći od njihovih godišnjih primanja, veći nego otpremnine koje dobijaju radnici - kaže Radulović, napominjući da se lažiraju potpisi žiranata i uvjerenja iz Katastra. Objašnjava da je u mnogim slučajevima dužnik pobjegao, a njegov kredit vraćaju oni koji nijesu ni znali da su žiranti.

- Bojim se da će u jesen eskalirati aktiviranje žiranata, jer su banke primorane da se barem djelimično naplate. Siguran sam da će najviše platiti oni sa najmanjim iznosima, a da će se banke nagoditi sa ambasadorima, ministrima i tranzicionim tajkunima - smatra Radulović.

Milutin Đukanović (Nova) kaže da banke nijesu koristile mogućnost da provjere ko je kome žirant. Umjesto da naplaćuju kredit od žiranata, banke bi trebalo da klijentima sa problemima reprogramiraju kredit. - Nije korektno naplaćivati od žiranta, dok se ne iskoriste sve mogućnosti naplate od vlasnika kredita - kazao je Đukanović, napominjući da se i država treba dodatno angažovati u takvim slučajevima.- Bolje bi bilo da je država pomogla bankama da reprogramiraju kredite privredi i građanima, nego što se bavila saniranjem Prve banke - smatra Đukanović.

Bankarska procedura za aktiviranje žiranta kod nas je jednostavna - ako vlasnik kredita nema para, rata se bez upozorenja, odbija žirantu, tvrde građani. Bankari kažu da to nije tačno. - Kada vlasnik kredita, nakon usmenih i pismenih upozorenja, ne plaća rate, banka ima pravo da zahtijeva isplatu od jemca, sa kojim je zaključen ugovor kojim se obavezao da će, ako dužnik nije u mogućnosti, ispuniti njegovu dospjelu obavezu - kazali su u Podgoričkoj banci i dodali da službenici za naplatu pozivaju klijente i pokušavaju da utvrde razloge neurednosti u otplati i mogućnost naplate, a potom šalju opomenu dužnicima i žirantima.

U NLB Montenegrobanci kažu da žiranta pismeno obavijeste da korisnik kredita ne izvršava redovno obaveze. - Poslije dvije opomene klijentu, žiranta kontaktiramo telefonom, a nakon toga aktiviramo amdinistrativnu zabranu žiranta - kazao je Direktor sektora koordinacije poslovne mreže i marketinga u NLB Montenegrobanci Srdan Radonjić.

U Erste banci kažu da preduzimaju sve kako ne bi došlo do prinudne naplate kredita. Direktor službe pravnih poslova Erste banke Veljko Pavićević kaže da klijentima, ukoliko ne mogu da izvršavaju obaveze, nude opcije za prevazilaženje problema, među kojima kredit za refinansiranje iz minusa u plus. Posljednja solucija je, tvrdi, kontaktiranje žiranta, napominjući da je postupak transparentan, te da vode računa da se izbjegnu dodatni sudsko-advokatski troškovi.

U Hipo Alpe Adria banci kažu da usljed ekonomske krize, posežu za aktiviranjem administrativnih zabrana kada je riječ o žirantim, ali da prije toga klijenta i žirante obavještavaju o kašnjenju, kao i sumi dospjelog duga.

- Ukoliko sve to ne urodi plodom, aktiviramo administrativne zabrane žirantima i to najkasnije 60-tog dana kašnjenja klijenta u ispunjavanju obaveza - kažu u Hipo banci i napominju da plata žiranta može biti maksimalno opterećena ratom do 50 odsto.

Sami pali...
Kako vraćanje tuđih dugova djeluje na čovjeka u materijalno smislu nije teško pretpostaviti, ali kako to djeluje u psihološkom smislu, od stručnjaka nijesmo uspjeli saznati. Nijedna od psihologa, koje smo kontaktirali, iako je riječ o čestim sagovoranicama u medijima, nije željela da govori o tom problemu.

Ima i gore
Sanja Korać, trgovac - Nikad nijesam bila žirant, ali kakva je situacija sa vraćanjem kredita, mislim da neću ni biti. Možda bih se usudila da žiriram bliskim rođacima i dobrim prijateljima.

Vesna Šćepanović, knjižarka - Ma kakav žirant. Ljudi su izgubili povjerenje jedni u druge. Bila sam jednom žirant i nijesam imala problema, ali s obzirom na današnju situaciju i na osnovu onoga što čujem, ne bih se toga ponovo prihvatila.

Borko Radunović, nezaposlen - Moja majka je bila sedam- osam puta žirant, a desilo joj se da su joj dva puta nije ni znala da žirira, jer su joj falsifikovali potpis.

Jovica Šuškavčević, vozač - Bio sam u goroj situaciji od žiranta. Podigao sam za nekoga kredit, učinio sa mu, ali kad nije mogao da ga vraća, navalio je na mene kao čuma i da mu ga otpaćujem.