Pokret za Promjene

Podgorica – Dan - Visok procenat apstinenata jedno je od ključnih obilježja svih do sada održanih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori od uvođenja višestranačkog sistema. Ta cifra se uglavnom kreće oko jedne trećine ukupnog biračkog tijela, a na parlamentarnim izborima u martu ove godine dostigla je i 33,82 procenta. Sociolog i politički analitičar Srđan Vukadinović komentarišući ovaj fenomen, kazao je da su upravo apstinenti ključ za promjene u Crnoj Gori.- Ključ razrješenja problema u crnogorskom demokratskom i političkom ambijentu je u jednoj trećini punoljetnih građana koji ne glasaju na izborima. Demokratska partija socijalista ima stabilno biračko tijelo, kao i opozicione partije. Veoma je teško promijeniti taj odnos jer je Crna Gora malo biračko tijelo.

Glasači su ušančeni u svoje "rovove" i stalno daju glasove istim partijama. Mali su pomaci u pridobijanju apstinenata, i kreću se od jedan do dva odsto što ne znači ništa u ukupnom odnosu snaga. Rješenje za ograničavanje jednopartijskog monopola DPS-a je, pored jedinstvenog djelovanja opozicije, i u pridobijanju apstinenata.

Trend apstinencije na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori uglavnom je išao uzlaznom putanjom. Tako je na parlamentarnim izborima 1990. godine bilo 24,31 odsto apstinenata da bi na narednim, za dvije godine ta brojka dostigla 31.12 procenata. Na birališta na parlamentarnim izborima 1996. godine nije izašlo 33,11 odsto građana sa pravom glasa. Od ukupno upisanih građana u biračkom spisku, na parlamentarne izbore 1998. godine nije izašlo njih 24 procenta. I na sljedećim izborima za Skupštinu Crne Gore, održanim 2001. godine, zabilježen je blagi pad procenta apstinenata, jer tada na glasačka mjesta nije izašlo njih 18,21 odsto. Nakon toga procenat onih koji su svoj politički stav iskazivali neizlaskom na parlamentarne izbore nastavio je da raste. Tako je već na izborima 2002. godine zabilježeno da je apstinenata bilo 22,53 odsto. I 2006. godine procenat građana koji nijesu izašli na izbore bio je prilično visok -28,63 odsto.

  Vukadinović ističe da partije teško da mogu pridobiti apstinente, što je, po njegovim riječima i vrijeme pokazalo, jer je u međuvremenu bilo mnogo izbora. Tvrdi da se, po svemu sudeći radi o ljudima koji očekuju neke nove, kvalitetnije izborne programe partija. Teško je, dodao je on, očekivati da se na crnogorskoj političkoj sceni pojavi neka nova partija.

  - Neopredijeljeni birači, da bi ih neko privukao, očekuju da im ponudi nove programske sadržaje. To se, prije svega, odnosi na opozicione partije. Da ti glasači žele da glasaju za vladajuće partije, činili bi to i do sada. Međutim, kada se opozicija ponaša onako kako to čini, recimo kao sada oko lokalnih izbora, to zbunjuje neopredijeljene birače i produbljuje nepovjerenje - zaključio je Vukadinović.

Najjača opoziciona stranka, Socijalistička narodna partija, priču o visokom procentu apstinenata vezuje, između ostalog, i za predstojeće lokalne izbore u Mojkovcu.

  - Poruka SNP-a mojkovačkom glasaču-apstinentu je da njegov glas može biti moć, ali ujedno je i pravo i obaveza svih koji žele da mijenjaju svakodnevicu. SNP Mojkovca ima program "važni su ljudi" i to je siže naše kampanje. Postoje različiti načini pridobijanja birača, ali i takozvana prisilna apstinencija koju sprovodi DPS. To je projekat da naši birači ostanu kući. Nakon 6. decembra znaćemo ko je podlegao tom pritisku, a ko je htio da izađe na izbore, glasa za promjene i svoj bolji životni standard. Pravda je univerzalna vrijednost, a kome je ona danas potrebnija nego osiromašenim građanima - rekao je potpredsjednik SNP-a Vasilije Lalošević.

  U Demokratskoj partiji socijalista na visok stepen apstinenata u dosadašnjim izbornim procesima gledaju na dva načina. Kako je kazao portparol DPS-a Rajko Kovačević, u pitanju su ljudi koji su se "zakleli" da ne izlaze ni na jedne izbore ili dijelom oni koji se nalaze u neprečišćenim biračkim spiskovima.

  - U svakom slučaju, taj procenat neopredijeljenih birača se kreće oko jedne trećine glasačkog tijela. Nema drugog načina da se ti ljudi pokušaju pridobiti da izađu na izbore osim izbornih kampanja i poziva da glasaju i podrže određenu opciju. Svi učesnici u izbornim procesima upravo na taj način nastoje da animiraju što više glasača da izađu na birališta. DPS je tu daleko ispred drugih, ali i SNP i Nova srpska demokratija imaju partijsku infrastrukturu koja može da motiviše njihove ljude da izađu na glasanje - ocijenio je Kovačević.

Kako je dodao, legitimno je pravo birača da i neizlaskom na izbore iskažu svoj politički stav. On dodaje da ne smijemo biti previše kritični kada je u pitanju procenat građana koji ne izlaze na izbore. Pojasnio je da bi, ako se uzme evropski prosjek, Crna Gora bila u samom vrhu po procentu izlaznosti na izborima.

 U svakom slučaju, otprilike jedna trećina glasača u Crnoj Gori, ili kako neko nakon prethodnih parlamentarnih izbora reče "jedna najjača partija", i dalje je neopredijeljena. To bi za partije koje učestvuju u izbornim utakmicama trebalo da bude veliki izazov, a za građane nada u promjene sadašnjeg odnosa snaga.

Prazna obećanja ne "pale"

  Po ocjeni Srđana Vukadinovića očigledno je da se kod apstinenata u dobrom dijelu radi o situiranim ljudima koji ne zavise od materijalne egzistencije vezane za DPS i vladajuću koaliciju. Očekuju, smatra on, pojavu političke grupacije koja će ih uvjeriti u ispravnost odluke da im daju glas kroz odgovarajuće. Neopredijeljeni birači, zaključio je on, ne mogu se pridobiti praznim obećanjima za koja se odmah nakon izbora pokaže da neće biti ispunjena.