Radulović: Obećavati zlatna brda i doline bez utemeljenja je bezobrazluk

Prof dr Branko Radulović

Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović oglasio se saopštenjem u kojem se osvrće na kako je kazao dvoličnost i moralno posrnuće, ogoljenog kroz izjave u medijima i na društvenim mrežama, mnogo ambicija bez pokrića i mnogo providnih pokušaja zadržavanja privilegija i nelegalno stečenog bogatstva.

On je dodao da je sve to je preklopilo dva naša goruća problema: javno zdravlje i ekonomsko stanje.

"Prije svega obećavati "zlatna brda i doline" bez utemeljenja na koji način to realizovati je bezobrazluk. Naplata poreskog duga, anuliranja sive ekonomije, utvrđivanje porijekla imovine, raskid štetnih ugovora, nulta tolerancija prema korupciji i kriminalu je nešto što se mora sprovesti i na tome mora da počiva slobodna i prosperitetna Crna Gora, ali je na "dugom štapu". To zahtijeva izgradnju sistemskog okvira i uistinu nezavisnih pravosudnih organa. Ko očekuje da ćemo odmah naći „sanduke zlata“ i lako doći do velikih iznosa na bankovnim računima onih koji su opljačkali Crnu Goru, grdno se vara. Efekti se mogu očekivati tek na srednjoročnom planu i to skromniji", rekao je Radulović.

On ističe da očekivati da EU, međunarodne finansijske institucije i vodeće države svijeta pokriju sve dubioze je velika zabluda - te da "proste činjenice to potvrđuju":

"Paket za "Novu generaciju EU", iznosi 750 milijardi eura, od kojih su 525 milijardi bespovratna sredstva, a 225 milijardi povoljni krediti, koji će se vraćati do 2058. godine, a dodjeljivati u peridu 2021-2023. godina, dok novi Višegodišnji finansijski okvir za period 2021-2027. godine iznosi 1.074,3 milijardi eura. To je 1.480 eura po stanovniku, uz princip da ona područja koja su više pogođena pandemijom i koja su u ekonomskom zaostatku dobiju više. Španija je dobila 77,3 milijarde eura bespovratno i 63 milijarde eura kroz povoljne kredite, odnosno 3.074 eura po stanovniku, Grčka 22,5 milijardi eura bespovratno i 9,4 milijare eura kroz povoljne kredite, odnosno 2.985 eura po stanovniku, Italija 81,8 milijardi eura bespovratno i 90,9 milijardi eura kroz povoljne kredite, odnosno 2.878 eura po stanovniku, Hrvatska 7,3 milijarde eura bespovratno i 2,6 milijardi eura kroz povoljne kredite, odnosno 2.453 eura po stanovniku".

Radulović dodaje da su zemlje Zapadnog Balkana dobile 12,5 mijardi eura i u narednih sedam godine 22 milijardi eura garancija.

"To je 228 eura po stanovniku, a za Crnu Goru značajno manje od ovog iznosa. Cio Zapadni Balkan je dobio kao jedna Hrvatska. A zemlje kandidati trebaju da imaju isti tretman kao članice. Znam jedno, da ćemo kroz inflaciju i budžete svi vraćati te ogromne eure koji se sada štampaju. Da ne govoriomo o ogromnim fondovima u SAD-u i drugim vodećim zemljama koji iznose preko 10.000 dolara po stanovniku. Prema procjenama OECD-a, prosječne finansijske obaveze 37 najbogatijih zemalja zbog pandemije će porasti sa 109 na 137 odsto BDP, a te zemlje učestvuju sa 80 odsto u svjetskom BDP, u njima živi 1,3 milijarde ljudi ili 15,6 odsto ukupne populacije, procjenjuje se da će Italija imati javni dug veći od 160, a Japan veći od 240 odsto BDP", kazao je Radulović.

Poslanik u Skupštini je postavio pitanje kako pokrenuti veliki i održivi investicioni ciklus, kako realizovati "Maršalov plan" u Crnoj Gori, koja je, kako je naveo, "propustila mnoge šanse zbog prethodnog neznavenog i korumpiranog režima, sa devastiranim resursima, sa zaostatkom i u odnosu na susjede, sa niskim kreditnim rejtingom, primitivnim društvenim proizvodom, visokim javnim dugom u odnosu na takav proizvod, sigurno teško".

"U postojećim uslovima, uz brojne druge mjere u finansijskom i realnom sektoru, održive dinamične investicije, uvažavajući “zelenu“ politiku EU, iznos i kriterijume investicionog okvira za Zapadni Balkan, odnos mađunarodnih i domaćih kreditnih institucija, su jedini spas od bankrotstva i dugotrajnog siromaštva. Prije svega treba formirati institucije koje će biti nosioci tih investicija. To je Institut za razvoj Crne Gore koji bi uistinu okupio eminentne domaće stručnjake koji bi određivali strateške prioritete i za to pripremali kvalitetnu dokumentaciju. Treba podsjetiti da su to u doba prethodnog režima radili Acov Zavod i korumpirani profesori štiteći parcijalne interese i dovodeći nas u situaciju da je danas "biti ili ne biti" Crne Gore. Ti prodani intelektuaci treba da snose veću odgovornost od njihovih nalogodavaca, danas oni ćute ili čak pokušavaju da promijene dres predstavljajući se kao novi reformatori", rekao je Radulović.

On je objasnio da finansijska podrška velikim investicijama treba da bude kombinovana sa što većim udjelom sredstava iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan, kvalitetnim korišćenjem EU i drugih fondova, formiranjem Fonda za spas Crne Gore, transformacijom Investiciono-razvojnog fonda u Razvojnu banku, aktiviranjem tržišta kapitala kroz štednju građana, motivacijom komercijalnih banaka, korišćenjem najboljih kreditnih linija i uslova na međunarodnom finansijskom tržištu.

"Investicije treba da budu u oblast "zelene" energije, reindustrijalizacije i digitalizacije, modernog saobraćajnog sistema, održivog turizma i ekološke poljoprivrede. Konkretno to znači, kada je u pitanju "zelena" energija nesporna izgradnja tri velike hidrocentrale na vodotoku Pive HE "Komarnica", HE "Piva II" i HE "Kruševo". Neophodno je preispitati i ekomosku i ekološku odluku da se ne gradi HE "Buk Bijela" u novim okolnostima kada je Republika Srpska odlučila da gradi pet hidrocentrala na Drini, počev od granice sa Crnom Gorom. Za ove projekte pare možemo dobiti bespovratno od EU a i od komercijalnih banaka sa grejs periodom od četiri godine, a za to vrijeme se mogu izgraditi hidrocentale koje će svojim radom kasnije, imajući u vidu neminovan rast cijene električne energije, same vraćati kredite i pozitivno poslovati. Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, koju je režim neznaveno, zbog svojih interesa otpočeo, treba zaustaviti. Skuplje će nam biti "penali za CO2" nego cijena električne energije, EU će vremenom sve više biti protiv rada TE Pljevlja. Zato treba preispitati mogućnost skladištenja ili prevođenja CO2 ili privremeno "staviti ključ u nju" dok se ovaj proces ne komercijalizuje. Izgradnja hidrocentrala na Morači, u ovom momentu je suluda", naglasio je Radulović.

Dodaje da kada je u pitanju moderan saobraćajni sistem, brza saobraćajnica na "toploj" strani od Hrvatske do Albanske granice je prioritetna i nesporna.

"Takođe nam je neophodna modernizacija unutrašnje putne infrastrukture. Rekonstrukcija i modernizacija željezničke pruge Bar-Beograd i Luke Bar spada u grupu prioritetnih infrastrukturnih objekata. Treba imati u vidu novu "zelenu" politiku EU koja u transportu ljudi i roba stavlja prioritet na željeznički transport, te će iduća godina u EU biti proglašena kao godina željeznice. Međutim, treba imati u vidu da dok smo mi čekali, druge zemlje Balkana su već odavno krenule u izgradnju modernog saobraćaja. Modernizovane su luke Kopar, Ploče i Drač, počinje izgradnja i modernizacija željezničke pruge od Mađarske do Kopra, realizuuju se projekti izgradnje tri putna pravca kroz BiH, put "mira" podržan od SAD-a biće jedan od brojnih saobraćajnih projekata koji će se realizovit kroz Srbiju, Kosovo i Albaniju. Kako u tim uslovima završiti auto-put Bar-Boljare je veliko pitanje, na kojem treba raditi promišljeno i u saglasju sa Srbijom".

Radulović je naglasio i da reindustrijalizaciju i proizvodnju proizvoda sa visokim tehnološkim sadržajem u oblasti aluminijuma, čelika, drveta i hrane treba realizovati uz garanciju i podršku komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija.

"Valorizacija preostalih nevalorizovanih turističkih destinacija mora biti u funkciji održivog turizma, uz ispunjavanje ekoloških i ambjentalnih kriterijuma, nijedan kvadratni metar ne smije biti namijenjen stambenoj izgradnju što je bila dosadašnja praksa. Saniranje crnih ekoloških tačaka i uspostavljenje Crne Gore kao uistimu ekološke države je ogroman problem i veliki izazov. Za to nam je potrebno najmanje 2 milijarde eura i sistemski nadzor i samosvijest građana. Sigurno da ćemo za mnoge projekte od Ulcinja do Pljevalja imati finasijsku podršku EU. Izgradnja druge neophodne komunalne i telekomunikacione infrastrukture su neophodnost i ti projekti mogu biti finasijski podržani od Investicionog okvira za Zapadni Balkan, EU fondova i drugih međunarodnih institucija", navodi Radulović u saopštenju.

Istako je i da sve ove i mnoge druge investicije treba realizovati po "dubini" od projektovanja do što većeg korišćenja domaćih sirovina, materijala i radne snage.

"Sigurno da će one proizvesti mnoga radna mjesta, održivost i osnivanje malih i srednjih preduzeća. Takođe će produkovati mnogo veću tražnju, a sa tim i sektor usluga učiniti održivijim i dinamičnijim. Uslov svih uslova je znavena i reformska Vlada i uspostavljenje Crne Gore kao pravne države, a vrijeme nam neumitno curi i svakim danom se ionako potrošena Crna Gora još više troši. Toga moraju da budu svjesni i mandatar i politički lideri i ukupna javnost. Program i sastav Vlade se mogu biti definisani već ove nedelje ukoliko smo mudri i pošteni", zaključio je Radulović.