Bošnjak: Predlog zakona da obuhvati i kršenja akademskog integriteta od nastavnog osoblja

Branka Bošnjak

„Vladu koja je nagradila anbasadorskim mjestom, bivšu ministarku nauke Vlahović, plagijatorku, koja nije bila spremna da adekvatno sankcioniše odgovorne za prepisivanje kurikuluma od naših susjeda iz Hrvatske i za međunarodno brukanje države, pa neću imati povjerenja u kadrovska rješenja koja će takva Vlada predložiti za članstvo u Etičkom komitetu“

Predlog zakona o akademskom integritetu trebalo bi da bude sveobuhvatniji i da osim plagijarizma, obuhvati i druga kršenja akademskog integriteta od nastavnog osoblja, ocijenila je potpredsjednica Pokreta za promjene Branka Bošnjak.

Ona je kazala da je zbog potpuno poremećenih društvenih vrijednosti i degradacije znanja u društvu bilo neophodno donošenje zakona koji se odnosi na akademski integritet.

„Smatram da bi zakon trebalo da bude sveobuhvatniji i, konkretno, da obuhvati osim plagijarizma i neka druga kršenja akademskog integriteta od nastavnog osoblja“, rekla je Bošnjak agenciji MINA.

Ona smatra da ako zakon razmatra studentske prevare morao bi obuhvatiti i kršenja akademskog integriteta kojima je „pojedini nastavni kadar sklon“.

„A koja štete ugledu profesije i institucija, a stavljaju studente u neravnopravan položaj, poput protekcionizma, prodaje ispita, zloupotrebe autoriteta, revanšizma zbog ličnog animoziteta prema pojedincu, itd“, kazala je Bošnjak.

Ona je ocijenila da zakon mora biti, jasniji i konkretniji u definisanju pojedinih nečasnih pojava, da se moraju propisati konkretne kazne, ne samo za prestupnike, već i za nečinjene nadležnih komisija i opstruiranje postupaka.

Bošnjak je rekla da postoji nezdrava solidarnost među nastavnim kadrom, i da iako je očigledno kršenje akademskog integriteta, ne postoji spremnost da se upre prstom na takve pojedince među njima.

Prema njenim riječima, to je neprofesionalno i treba biti sankcionisano kao saučesništvo.

„No bojim se da bi to uzdrmalo i sami vrh državnog univerziteta, pa je pitanje koliko je uplašena i ućutkana akademska zajednica spremna na ovaj iskorak“, smatra Bošnjak.

Ona je ocijenila da je neophodno skratiti predložene rokove za donošenje odluka navodeći da se za šest mjeseci može napisati tezu, a ne preispitati da li je plagirana ili ne.

„Svjesna sam osjetljivosti i kompleksnosti ove teme, jer se tiče pojedinca i njegovog društvenog i profesionalnog ugleda, i zato u Zakonu mora biti sve vrlo jasno i detaljno defininisano, od pojmova preko procedura do kaznenih odredbi, kako se ne bi ostavio prostor za manipulaciju i različita tumačenja“, kazala je Bošnjak.

Ona je rekla da joj djeluje da je radna grupa nacrtom Zakona htjela da se pohvali da je nešto radila, ali da je jednovremeno vrlo vodila računa da se nikome ne zamjeri, što ne rješava problem.

Na pitanje kako komentariše, zakonsko rješenje o formiranju Etičkog komiteta, Bošnjak je odgovorila da nema povjerenja u Vladu koja je nastala na, kako je kazala, trulim političkim interisima i ucjenama.

„Vladu koja je nagradila anbasadorskim mjestom, bivšu ministarku nauke Vlahović, plagijatorku, koja nije bila spremna da adekvatno sankcioniše odgovorne za prepisivanje kurikuluma od naših susjeda iz Hrvatske i za međunarodno brukanje države, pa neću imati povjerenja u kadrovska rješenja koja će takva Vlada predložiti za članstvo u Etičkom komitetu“, kazala je Bošnjak.

Ona ja objasnila da joj je sporno što je Etički komitet u neku ruku organ koji ispravlja „nerad drugog organa - Suda časti“.

Bošnjak je ukazala da je propisano da ako Sud časti ne završi postupak za šest mjeseci, inicijativa se može podnijeti Etičkom komitetu, koji opet ima novih šest mjeseci za rješavanje.

„Kome odgovara Sud časti za nerad, i zašto tu nema senkcija i zašto zakonom stimulisati iovoliko odugovlačenje“, upitala je Bošnjak.

On je kazala da se Sud časti na državnom univerzitetu, „nije baš proslavio radom zbog selektinog pristupa i poslušničkog odnosa, odnosa nezamjeranja, prema menadžemntu Univerziteta“.

„Bilo je tu svega od namjernog nečinjenja i odugovlačenja, do ekspresnih odluka kada je to odgovaralo vrhu Univerziteta“, rekla je Bošnjak.

Prema njenim riječima, najbitnije je da svaki rad prije odbrane mora da prođe softver za otkrivanje plagijata.

„Univerzitet Crne Gore je izdvojio značajan novac i nabavio ovakav jedan softver na ograničen rok od dvije godine, ali tek je nedavno, poslije skoro godinu donio Pravilnik o njegovom korišćenju, što govori o nedostatku volje da se stane na put plagijarizmu i upusti u borbu sa ovom pošasti“, rekla je Bošnjak.

On je dodala da se boji da će isteći rok, a da softver neće biti upotrijebljen.

„Imali su nedavno šansu da ga testiraju u aferi koja je uzburkala javnost a tiče jednog opozicionog političara, ali iako se i zvanično tražilo od njih da to procesuiraju i razriješe dilema, nijesam čula odgovor“, navela je Bošnjak.

Ona smatra da je jako teško da se stavina teret pojedincu, pa makar to bio i mentor da on prepozna plagijat.

„Jer danas imamo preko interneta dostupan ogroman broj naučnih radova, knjiga i uopšte naučne literature na raznim svjetskim jezicima, koja se može preuzeti i prevesti, tako da mislim da je najbitnije da prije odbrane teze ili objeve nekog rada, on prođe test pouzdanog softvera koji prepoznaje plagijate“, ocijenila je Bošnjak.

Ona je rekla da softveri za otkrivanje plagiranja, poput Turnitina, imaju mogućnost provjere velike količine radova iz repozitorija radova u kratkom vremenskom intervalu.

„Provjeru nivoa sličnosti te izradu izvještaja koji može poslužiti kao osnova za odlučivanje o originalnosti rada a za koju mentor treba da da zeleno svijetlo“, kazala je Bošnjak.

Ona je navela da je odgovornost na mentoru za disertabilnost i kvalitet teze, ali da mu se ne može nametnuti da je odgovoran kao pojedinac za neprepoznavanje plagijarizma, osim u slučaju kada ga na to uputi softver a on to izignoriše.

„Bilo bi i kontradiktorno da sa jedne strane date po šest mjeseci višečlanom Sudu časti i Etičkom komitetu da ispita postojanje plagijarizma, a da se okrivi pojedinac što to u moru informacija nije prepoznao“, smatra Bošnjak.

Ona je iskla da je bilo vrlo sumnjivih „napredovanja u akademskoj karijeri pojedinaca bliskih vlasti, koji su pokrivali neke javne i državne funkcije, pa sam za to da se izvrši neka vrsta lustracije u akademskoj zajednici“.

Bošnjak je rekla da su se mnogi okitili naučnim i nastavnim zvanjima a da to nijesu zaslužili.

„Odobravale su se nedisertabilne teze i nepodobni mentori, pravili su se i presedani u procedurama za privilegovane pojedince, i zato bi svi koji smo na angažovani na visokoškolskim institucijama, i sve javne ličnosti trebalo da prođemo jedan nepristrasan skener i onda na zdravim osnovama da se krene dalje“, kazala je Bošnjak.

Ona je rekla da se nada da će kroz javne rasprave zakon pretrpjeti značajne izmjene i da će biti unaprijeđen predloženi tekst.

Bošnjak je najavila da ća kao poslanica amandmanski djelovati na pooljšanje zakonskog teksta kada on bude dostavljen Skupštini Crne Gore na usvajanje.

Ona je kazala da se plaši da će zakon biti mrtvo slovo na papiru, ili što bi bilo još gore, da će se selektivno primjenjivati.

„Za jedne služiti kao batina, a drugi, politički podobni, ostajati netaknuti, bez obzira na kršenja akademskog integriteta, a možda čak i nagrađeni, što je bila dosadašnja praksa. Odgovornost je nešto što ova vlast ne poznaje, tako da moram reći da sam veliki skeptik kada je u pitanju primjena ovog zakona, uostalom kao i mnogih“, zaključila je Bošnjak.