Crnić: Inspekcija selektivno primjenjuje zakon u zoni morskog dobra

Sanja Crnić

Višednevna agonija zatvorenih plaža Ancora i Twins u Igalu otvara nekoliko važnih pitanja o ulozi JP Morsko dobro, kojima se bavila potpredsjednica OO PZP-a Herceg Novi, Sanja Crnić.

– Ako uzmemo u obzir da su sredinom juna i početkom jula, kada se turistička sezona zahuktava, pri nepopločanom šetalištu punom rupa, čime se dovode u  opasnost šetači, zatvorene dvije najljepše plaže domicilnih zakupaca, postavlja se pitanje značaja i poslovnosti jednog takvog preduzeća kao što je Morsko dobro. Već uveliko spremne da prime goste, opremljene mobilijarom zatvorene su od ruke inspekcije zaštite prostora.

 

U interesu koga i od koga taj prostor štite ovom selektivnom primjenom Zakona? Njihova uloga, sudeći po ovom slučaju, svela se na puko utjerivanje harača pisanjem kazni,  a nikako po onom predviđenom – zaštiti prostora – tvrdi Sanja Crnić.

I pored uloženog truda i sredstava, iako obećan na osnovu toga višegodišnji zakup, koči čitav proces  nedovoljno usklađena administracija  preduzeća-Morskog dobra, dodaje potpredsjednica novskog PZP-a.

– Ako se u jednoj kancelariji zna da je u renoviranje plaže uložena određena suma  novca od strane zakupca, i na osnovu toga je produžen zakup na više godina, zašto se u drugoj kancelariji ista plaža stavlja na tender i traži se novi zakupac? Čak i onda kada je ispoštovan tender i predat zahtjev za zakup još u februaru, zašto u trećoj kancelariji nije ispisano rješenje o zakupu i ispoštovan zakupac? Time je narušena efikasnost, poslovnost i etičnost jednog državnog preduzeća koje bi trebalo da omogući korištenje plaža na najbolji mogući način,  te da se zaštite interesi  svih interesnih grupa: kako zakupca, tako  države Crne Gore i samih kupača – ističe Crnić.

Ona dodaje da je nepravilnosti u radu Morskog dobra mnogo  više. Prema njenim riječima, to preduzeće vrlo lijepo posluje bez uloženog ijednog eura, ako se ne računaju sredstva uložena u udobne fotelje i prostrane kancelarije. Odgovornost  preduzeća svedena je na minimum.    Zimi su plaže prepuštene same sebi,(jer ugovori o zakupu traju do januara iduće godine) i umješnosti zakupaca da ih zaštite, zato se malo koji zakupac usuđeje da sem plažnog mobilijara  bilo šta uloži, što nije slučaj sa plažom i terasom Ancora. Zatvoriti takav prostor oplemenjen zelenilom sigurno nije u interesu prosječnog gosta i ostavlja ružnu sliku crnogorskog primorja i turističke ponude.

Crnić smatra i da stavljanje u zakup pristaništa i prekrivanje plažnim mobilijarom  nikako Zakonom ne bi trebalo biti dozvoljeno. To bi bilo potpuno isto kada bi se šetalište ili ulica dali u zakup. Zbog svega se pita: da li Morsko dobro treba i dalje da postoji i predlaže da brigu o priobalju treba da preuzmu Opštine shodno svojim razvojnim planovima. Tvrdi da uslovi zakupa i koncesije nisu isti za sve investitore:

– Radi se o Morskom dobru DPS-a, jer benefite i privilegije koriste zakupci bliski vladajućoj partiji u Crnoj Gori. Upravo zbog toga imate slučaj da je plaža zakupljena od visokog DPS aktiviste na 20 godina i to Ugovorom o koncesiji, i svako ulagaje tretira se kao benefit biznisa i koncesija se produžava za uloženi iznos. To bi imalo smisla kada bi uslovi zakupa i za ostale investitore bili isti, tj. bili jednaki za sve, a ne da Morsko dobro nekome bude majka, a nekome maćeha. Sa druge strane, isti taj DPS aktivista  nasuo  je plažu pijeskom iz kamenoloma, mijenjajući pH vrijednost samog priobalja i posipajući ga prašinom drobljenog kamena ugrozivši na taj način floru i faunu u moru. Inspekcija zaštite prostora nije reagovala. Vjerovatno nije znala da treba – navodi potpredsjednica PZP-a i ukazuje da su neophodne promjene sistema.

Izvor: radioJadran